• HR-10000 Zagreb, Berislavićeva 6
  • Tel/Fax: (+385 1) 46 39 371, (+385 1) 46 39 163
  • Pošaljite poruku
  • IBAN: HR1723600001101433512, MB: 3289672, OIB: 87125834571

Svjetski Dan geodeta, 21. ožujka

Svjetski dan geodeta, 21. ožujka, ove godine obilježiti će se online 23. ožujka 2021. s početkom u 21.00 sat putem Adobe Connect platforme Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG). HKOIG Vas poziva da prisustvujete virtualnom obilježavanju Svjetskog dana geodeta čiji je domaćin ove godine Europsko vijeće geodeta (CLGE) uz tehničku potporu HKOIG. Prijaviti se možete putem online obrasca kojem možete pristupiti ovdje. Prijave su otvorene do nedjelje, 21. ožujka 2021., do ponoći. Prisustvovanje ovom skupu je besplatno i vrednuje se sa dva akademska sata iz Područja 6. Programa stručnog usavršavanja HKOIG. Program Svjetskog dana geodeta možete pogledati ovdje.

Za geodeta godine 2021. proglašen je Carl Friedrich Gauss njemački matematičar, astronom, fizičar i geodet. 

Svestrani matematički genij i jedan od najvećih matematičara uopće. Izvanrednu matematičku darovitost pokazao već u djetinjstvu, a prve znanstvene rezultate postigao je kao student matematike u Göttingenu. Promoviran je 1799. na temelju doktorske disertacije, u kojoj je dokazao izvanredno značajan takozvani fundamentalni teorem algebre. Djelom Istraživanja u aritmetici (lat. Disquisitiones arithmeticae, 1801.) postavio je osnove suvremenoj teoriji brojeva. Njegova Opća istraživanja zakrivljenih ploha (lat. Disquisitiones generales circa superficies curvas, 1828) nova su etapa u razvoju diferencijalne geometrije i osnovica njezina napretka sve do danas. Značajan je i njegov prilog teoriji pogrešaka pri mjerenju, izložen kao teorija najmanjih kvadrata u djelu Teorija kombiniranja uz najmanje pogreške opažanja (lat. Theoria combinationis observantium erroribus minimis obnoxiae, I–III, 1821. – 1826.), prema kojoj je najpogodnija vrijednost mjerene veličine ona za koju je zbroj kvadrata pogrešaka najmanji. 

Normalna raspodjela - Gaussova raspodjela ili Gauss-Laplaceova raspodjela je najvažnija statistička teoretska raspodjela (distribucija). Prvi ju je objasnio Abraham de Moivre (1753.) kao granični oblik binomne raspodjele. Normalna je raspodjela neprekinuta (kontinuirana) funkcija vjerojatnosti.

Gauss se tijekom 1820-ih sve više interesirao za geodeziju. 1818. provodio je geodetska istraživanja za državu Hannover, o spajanju s danskom željezničkom mrežom, te je izumio heliotrop (sprava za signalizaciju na daljinu), koji je radio na načelu reflektiranja sunčevih zraka pomoću teleskopa i ogledala. Od 1820. do 1830. izdao je više od 70 članaka. 1822. osvojio je nagradu Kopenhagenskog sveučilišta s dijelom Theoria attractions corporum sphaeroidicorum ellipticorum homogeneorum methodus nova teactata. Gauss je prvi razvio neeuklidsku geometriju, diskutirajući sa Farkasom Bolyaiom, Janosom Bolyaiom i Lobačevskijem. Proučavao je diferencijalnu geometriju, te je o toj temi napisao djelo Disquisitiones generales circa superfices curva, (1828.), njegovo najvažnije djelo na tom području, koje sadrži ideje kao Gaussova krivulja (normalan graf vjerojatnosti) i teorem egregrium (Izvor: Carl Friedrich Gauss – Wikipedija (wikipedia.org)).

Hrvatsko geodetsko društvo

Travanj 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

Hrvatsko geodetsko društvo je član:

Prati HGD:

© 2017 HGD | Zadnja izmjena: 03.04.2021.